U ponedjeljak, 27. listopada 2008. godine, učenici viših razreda OŠ Side Košutić Radoboj zajedno sa svojim učiteljima izveli su terensku nastavu u Krapini. Obišli smo tako Rodnu kuću Ljudevita Gaja, crkvu sv. Katarine i Franjevački samostan, Nalazište pračovjeka Hušnjakovo te Gradsku knjižnicu.
Na terenskoj su nastavi učenici vidjeli i naučili mnogo o ta četiri vrlo važna lokaliteta naše Krapine. Svaki je razred imao radni listić na kojem su bila pitanja vezana uz lokalitete koje smo posjetili, a pitanja su bila razvrstana po nastavnim predmetima.
Na lokalitetu Hušnjakovo i u Muzeju evolucije najpoznatije otkriće je lubanja C. Sve je počelo 1899. godine kada je u Krapinu stigao D.G. Kramberger. Radnici koji su kopali temelje za kuće i različite stambene zgrade pronašli su kamenje čudnog oblika, a kasnije se ustanovilo da su to ostaci pračovjeka. Pračovjek je na ovim prostorima živio prije 130 000 godina tj. prije zadnjeg ledenog doba. Pronađeno je i 2000 komada kostiju životinja iz paleolitika (starijeg kamenog doba). Posebno su učenicima zanimljivi bili fosilni ostaci biljaka i životinja pronađeni u našem Radoboju. Učenici su obišli i vanjski lokalitet te pogledali zgradu novog muzeja koja je u izgradnji. Također su postavljali mnoga pitanja vezano uz radne listiće koje su trebali ispuniti.
Crkva sv. Katarine i knjižnica Franjevačkog samostana bila je posebno zanimljiva djeci. Uz stručno vodstvo franjevca učenici su doznali puno podataka o crkvi i samostanu. Crkva sv. Katarine podignuta je 1657. godine. Crkva je veoma lijepo i ugodno uređena i to baroknim stilom. Oltar u crkvi veoma je star, ali prelijep. Slika sv. Katarine koja se nalazi na oltaru je iz 4.st., a ime slikara koji ju je naslikao nije poznato. Uz oltar na kojem je sv.Katarina nalaze se još dva oltara i to oltar Majke Božje Lurdske i oltar sv. Franje Asiškog. Ispod poda crkve nalaze se grobnice u kojima su pokopani Keglevići i preci Ljudevita Gaja. Orgulje u crkvi su veoma lijepe. Mala kapela sv. Antuna naknadno je nadograđena. U crkvi je i franjevački samostan. U 19.st. se tamo nalazilo više od 20 redovnika. Pojasevi koji nose su veoma značajni za franjevce. Na pojasu su tri čvora i oni znače zavjete redovnika, a to su siromaštvo, poslušnost i čistoća. U knjižnici Franjevačkog samostana se nalaze tri inkunabule (knjige pisane prije 1500 godina, pisane rukom).
U Rodnoj kući Ljudevita Gaja učenici su doznali sve o životu i radu tog našeg najpoznatijeg Krapinčanina. Gaj je rođen u Krapini 8. srpnja 1809.godine. Vrlo rano osluškivao je ljepote pučkog govora. Nadahnut pričom o Čehu, Lehu i Mehu kao petnaestogodišnji dječak napisao je na latinskom jeziku knjižicu "Brevis desckriptio loci Krapinae". Krapina u vrijeme ilirizma živi punim životom, osnovana je čitaonica, tiskaju se knjige i izvode kazališne predstave. Danas je rodna kuća Ljudevita Gaja memorijalni muzej. Uglavnom sadrži eksponate vezane za samog Gaja i njegov privatni život. Ljudevit Gaj je veoma značajan za Hrvatski narodni preporod. Bio je veoma važan i ugledan čovjek u to vrijeme.
U Gradskoj su se knjižnici učenici osjećali veoma ugodno. Osoblje je provelo učenike knjižnicom. U knjižnici se nalazi 47000 knjiga.Knjižnica je namijenjena za učenje, posuđivanje knjiga i traženje podatka koji su nam potrebni. Prvo su učenike odveli u tzv. Plavu dvoranu, a ona je namijenjena za razne djelatnosti kao npr. gledanje kratkih filmova koji se prikazuju petkom navečer. Dalje su učenici otišli do studijskog odjela. Tamo su knjige iz različitih područja i tamo se učenici i studenti opuštaju i u miru uče i rade. Kasnije su učenici u skupinama radili po zadacima u kojima su pokazali koliko se znaju služiti knjigom i brzo pronaći zadani pojam. Svaka je grupa svoj zadatak obavila uspješno.
Nakon terenske nastave učenici su u školi izrađivali plakate, kratke zbornike i kompjuterske prezentacije te na taj način sistematizirali sve ono što su vidjeli i naučili tijekom terenske nastave u Krapini.
